O le a se mea e tatau ona ou tilotilo i Ayia Napa?

Anonim

Ayia-Napa taulaga e oʻo i le 40 kilomita, pe a e agai i sasaʻe o le malaevaalele sili o le motu, vili le "faitotoʻa o Kupepa" i Lunca. Ayia Napa e fausia e se amtutythoter ma aluese mai le malifa o le mauga i se ata mataga. O lenei aʻai e manaʻomia ai mea uma mo se malologa manaia e oʻo lava i le sili ona faʻanoanoa tagata tutoʻatasi.

O le a se mea e tatau ona ou tilotilo i Ayia Napa? 13456_1

I taimi anamua o se tamai nuu fagota nuu, na o le teuteuina o lea sa manaia Venetian Votanin. I le iʻuga o le 20th seneturi, na suia ai le atunuʻu, o se taʻutaʻua, o le mauaina o tagata tafafao mai i le lalolagi atoa. "Opa" faaliliuina mai le Eleni o le Eleni o se "Vaomatua". E tusa ai ma le tala, i se tasi o ana i le lotoifale, o le aikona o le taupou ua maua muamua. Mulimuli ane, o le tasi vulufulu tasi, o le potu o Tina ma tuu lona fale ma nofopo tonu nei. Na ia fausia se manuaga ma le falesa ma le pasi mo tupe, o le milks, o le vai ma se scrapper. Muamua, o le totogi na nonofo i lenei menivens i le falesa lea o le Katolu o Katoliko. O le tapunia o le vaivaiga o le vaituloto na teuteuina i le ogatotonu o le lotoa (na fausia ai ma le ata o le Venetian, o le mea moni, atoa ma le tina. I le aoauli o le 16 tausaga, o lenei nofoaga na suia i se Naasterris Dastery, ma i le faaiuga o le 18th seneturi ua lafoaia atoa. O lenei o le Ekalesia o le lotoifale ma se menu sa faʻaputuputuina ai, masalo, o le mea sili ona manaia e asiasi ai tafafao maimoa se faʻamanatuga o AYCA. I sasaʻe ogalaau i le gauai atu i se tamaʻi fale faʻafiafia ma nofoa vaneina mai maa. Ma i le itu i saute o le maʻaloa o loʻo i ai le tele o sikasā, o lona matua, e tusa ma tagata i le lotoifale, tele atu ile ono seneturi.

O le isi mea manaia mo le asiasi o le fale mataaga o Ayia Napa. I le ala, o ia o se tasi o muamua fatuga o falemataaga i Kuperu. E tele aofai o le ola o Moliseks o loʻo ola i le vai o le fua o le motu, faʻapea foʻi ma meaola uma o le motu o le motu.

O le isi mea na sosoo mai o le suʻesuʻeina o tulaga o le lotoifale o se tamai taulaga o paralimi.

O le a se mea e tatau ona ou tilotilo i Ayia Napa? 13456_2

E tu aʻe i le matafaga o le vaituloto, mai le mea na alu ai lona igoa. I tausaga talu ai nei, o se toʻatele o tamaoaiga, ma le turisi faʻa-tosaga ua faʻaalia iinei i le nofoaga o se tamaʻi nuʻu. O le mea taua mo le asiasi o se tolu itu auala o le Ekalesia na faapaiaina i le taupou. Turisi na tosina mai ai le matagofie matagofie o poletini o le 18th seneturi, lea ua teuteuina i totonu o le Ekalesia. Ma i le vaega o le malumalu o le a auai i le seneturi 13 o loʻo i ai se tamaʻi falemataaga a Breezentand.

E le gata i le iai i totonu o le itu atoa o loʻo iai a latou ekalesia agavaa mo lou gauai. Ma o lea, i le nuu o Deiania e tolu ekalesia; o le Ekalesia a St. George (Soifua faalelagi), le Taine Pargin ma Olduries. I le nuu o Souis, e i ai le Ekalesia a St. tina, na fausia i le 12 seneturi ma o lenei aso o loo tumau i le toe faaleleia i le 14th seneturi a le 14th seneturi. O ia na asia e mafai ona fai mai e aunoa ma le paolo e fai ai na ia paʻi i ai le talaʻaga o le CyPrus. Sae mataina ma le lotu i le lotu o le taupou, ma sa na o le tasi kilomita mai le nuu o Sott, faapea foi foi ma le Ekalesia a St. George Qhomanb (12th seneturi).

O le nuu o frenearos o loo i ai i le ogatotonu o le kokojinohoya itumalo. Na avea ma taʻutaʻua mamao i tua atu o tapulaʻa o Kuperu ma ana tu masani o tagata na tusiata. O loʻo iai le nuu i le tamaʻi lotu a St. o Andronaki ma Archange Mikhiil 12th senituri. Manaia i lona teuteuga ma le ekalesia a le au paia o le au paia (15th seneturi).

O le taulaga o le a oʻo i le 15 kilomita i le itu i matu i sisifo mai ayia Napa. O lenei nuu na lauiloa mo ona tagata tomai atamamai o ato amioleaga. O mea lilo o latou vaa na tuʻuina mai i lea augatupulaga i lea augatupulaga i totonu o le nofoaga o mea lilo. I le Lopemetry E i ai foi ma fanau lotu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Ekalesia a le tina o le Atua o le faʻafetaulaʻi (16th E le o mamao mai le ogatotonu o le nuu o loo i ai Lopemetri, lea i le ogatotonu o le 20 senituri ina ua mavae le taua ma le toafa alii na fasiotia (1955-15599). O lenei la ua manatu o ia o se tasi o mea e sili ona manaʻomia puipuia e le Atunuu.

O le a se mea e tatau ona ou tilotilo i Ayia Napa? 13456_3

I le nuu o Aliaro, o loo salate e 20 kilomita o Mama-Wember Aylia Napa, ae e le gata i ekalesia i le ogatotonu, ae o ni ekalesia o gata mai lava. I Sisifo o le Nuu e iai le satauro foliga mai, teuteuina i se falelotu tele o St. George Tirangyiti (16th seneturi). O se tamaʻi taʻavale, e le mamao mai le auala tuai o Nicosania - o fauga o loʻo i ai le moligaster o St. Kendeya, e lisiina i le tele o taʻiala, o se mea, mo tagata asiasi asiasi i Kuretos, o se mea e manaʻomia mo tagata asiasi asiasi. O le Ekalesia o le Monaray Cyperation, teuteuina ai ma se tiakono, na fauina i 15-17 seneturi.

Agai lava i Matu, o le a ave oe i le "taulaga, malemo i le oneone." Na la faaliliuina mai le Eleni valaau o o fama. O lenei 'aʻai e lauiloa mo ana i totonu o le mea sili o le sili i le itulagi o le Metitirani sami. O le ulutala o onapo nei, o lenei nofoaga na mauaina i le 10th seneturi. Ma i le taimi o le Komiti Farani (1191-1571), o famaua na avea ma o aai taʻutaʻua ma mauoa i le lalolagi. Ona fausia lea o pa maualuga i le aai i le taulaga o i totonu o le lisi o mea e tutupu i le aso. Na teu i latou i lenei aso ma ua fefaʻasoaaʻi nei le taulaga tuai ma fou. Faafetai i le Preence South, fanua lafulemu ma le avanoa vai, lea na tuina e pa puipui, sa mumu le matou nuu i le tasi o 'auʻaunaga tetele o Kuperu. O lenei aso, o le famgagusna e taʻua o le "taulaga o Melnitz" poʻo le "taulaga o moli" (moli mea, o lenei laufanua uma e toe faʻatumu).

Asiasi i le Ekalesia a St. Nicholas i o fagaga o o matou ma le faʻataʻitaʻiga o le gothic dusatisi. Na fausia o ia e Lusino i le taimi e tasi ma le malumalu o Haotia Sofoia i Nikokia ma Monaster Belsus. O lenei o lenei malumalu o se turisi askin Lalajidina. I le faafeagai o le malumalu o toega a le maota o le maota o luzinin tupu. E tusa ai ma le tala, i oge o oge, i le talaʻaga atoa o lona olaga, sa tele lava lotu, e fia aso o le tausaga.

Faitau atili