Kuching bụ isi obodo Sarawak, nke dị na akụkụ Malaysian nke Island Island.
Nke dị na mpaghara ndịda steeti, Kuching bụ ihe na-atọ ụtọ (ihe dị ka ọkara nde ndị bi) site na obodo niile dị na Malaysia - opekata mpe maka ndị njem Oghere ndị njem dị ezigbo mma. N'obodo, maka ọtụtụ, mazin, data (ndị Aborigene Barguo), ndị China sitere na ndị India dị iche iche bi. Na mkpokọta, dị ka ebe niile na Malaysia.
N'obodo a, mmụọ na-emepụta ihe dị mfe nke ọchịchị ọchịchị. Mgbe ụfọdụ, na-agagharị n'akụkụ mmiri n'akụkụ mmiri nke Osimiri Sarawak na otu abalị dị ụtọ, ọ dị ka ị na-eje ije na Paris na Paris. Ọ dị mma, nke a, na-eme obere ikwubiga okwu ókè, mana ụfọdụ ọma na Kuching bụ, ọ dị iche na obodo ndị ọzọ nke Malaysia.
Ọzọkwa, Kuching na-anya isi otu ndị na-akpa ike dị iche iche. Ije ije n'obodo ahụ, ị ga-asụba n'ọtụtụ ụlọ ahịa China, ụlọ ahịa igbu egbugbu na-aga n'okporo ụzọ na-enweghị isi na mmiri na-asọgharị).
Akụkọ ihe mere eme nke Kuching bụ n'ezie, akụkọ banyere Sarawak niile dị ka obodo, n'ihi oge nke James Prook, Sarawa Sarawak, ókèala a bụ akụkụ nke Sultanate Brunei. A mụrụ ndị agha Bekee, ndị agha Bekee na ihe nkiri na-achọ ma tolite na India, nke mere na enwere ike ịhụ ofufe nke onye a na ihe niile dị n'obodo ahụ , ọkachasị, na usoro. E yiri ka ụlọ ikpe ochie ahụ na-echetara anyị na ọ bụ broek, onye "wetara" usoro iwu na Sarawak.
Obere nwayi a mara nma, Jemes Broec, nwetara nnukwu ihe nketa mgbe nna ya, n'ihi na o jirighi ya mee njem, n'ihi na mgbe ọ gachara ọrụ maka ọgwụgwọ maka ọgwụgwọ ewezugaghị ya. Yabụ, ọ sụm na Bardeo, mịrị mposi na Kuching, na ebe ahụ, ndị obodo ahụ nupụụrụ Sult. Broek Soake rụpụtara ụwa, na-eche ka Sultan na-enweta ya n'oge na-adịghị anya, nweta ikike ijide Sarawak. Ọzọkwa, ekwuwaara ya raffle raffle, n'ihi na ọ na-ewute ya na ma ọlị. Brooke kwesịrị ka ntụkwasị obi nke Sultan, n'ihi na ọ na-agbakarị ndị ohi iwu kwadoro hazie usoro iwu. E nwere brokelụ nwanyị ọzọ dara ogbenye, n'ihi na o nwetara ọrịa strok atọ maka afọ iri gara aga, kama ọ nọgidere na Sarawak. Ndị na-eso ụzọ ya (o kwesịrị, ndị ikwu) mechara gbasaa ókèala Sarawak n'oge na-efu Brunei. Na mkpokọta, brooke a ghọrọ usoro nke ọtụtụ akwụkwọ nke akwụkwọ. Si ewu!
Thelọ ndị Bruk nọgidere na-achịrị Serak ka ọ bụrụ ọrụ ndị Japan n'oge Agha Worldwa nke Abụọ. Mgbe ahụ iwe dị ọcha ikpeazụ nyere Sarawak Britaala. N'oge ọchịchị Bruk, a na-ahụkarị usoro nke ọrụ obodo ime ka ọ dị mma ma tọgbọrọ obodo mara mma na ijuanya, nke anyị na-ahụ taa.
N'oge Agha IIwa nke Abụọ, Kuching bụ ọnọdụ dị mkpa, ebe ọ bụ na ọ nwere ụzọ ụgbọ elu nke ụgbọelu weghaara Singapore. Ruo ókè nke ukwuu, ihe niile ga-aga nke ọma ruo mgbe a na-aga obodo ahụ na December 1941 - o siiri ndị Sarowak ike. Ruo ugbu a, ndị lanahụrụ ụbọchị ndị ahụ dị egwu na-ekwu maka ihe ndị dị n'afọ ndị ahụ. Enwere ike ịchọta akụkụ nke afọ agha Museum Museum . Kuching jigidere aha nke isi obodo na mgbe agha ụwa nke abụọ gasịrị, ọ bụkwa ya ruo taa - gọọmentị Steeti na-ezukọ n'obodo. Site n'ụzọ, ebe ọ bụ na 63, Sarawak nwere onwe ha wee bụrụ akụkụ nke Mayay Forread na Singapore.
Kuching bụ nnukwu obodo maka njem, ma ọ bụrụ na ị ga-efunahụ gị Ntizim Site na ebe ahụ na-azụ azụ dị mfe. Obodo ahụ na-anọ n'akụkụ abụọ nke Osimiri Sarawak, akụkụ ugwu nke obodo ahụ na-ejikọkwa ibe ha abụọ. Na ngwụsị izu na mmiri ị ga-ahụ ndị na-ese ihe n'okporo ụzọ na ndị na-egwu egwu n'okporo ụzọ, yana Kiosks, a na-ere ụdị Baubles. Gụnyere, egwu egwu na-acha uhie uhie na ngwa agha. Ọ dị oke mma!
Na-esote enfenfort bụ Onye isi bazaar nke obodo Ebe ndị njem na-erite ụlọ ahịa na-enye ngwaahịa eji eme ihe, ihe ncheta na akwụkwọ ozi.
N'ebe ọwụwa anyanwụ nke Bazaar, ị ga-ahụ ụlọ ikpe ochie ebe ọ dị ugbu a Ọfịs Recofice Report Office na tiketi akwụkwọ na tiketi na bakiti bakiti. Ọ bụrụ n'ịga n'ihu n'okporo ụzọ a, ị ga-abịa bata n'ọnụ ụzọ Museum nke Salawak, mana ị ga-enwe mmasị na ya Oldlọ Ọrụ Mail Mail N'aka ekpe - n'agbanyeghi na o buru agadi, ma ka na-aru oru.
Ọ bụrụ na ị gaa na North na-agbasa mmiri ma tụgharịa aka nri site na akwụkwọ ozi, ị ga-ahụ onwe gị na Oke Jalan Creatiner ; N'ebe a, ị ga - ahụ ụlọ nkwari akụ dị oke egwu na gọọmentị ụlọ ọrụ, yana ụlọ oriri na ọ restaurantslọ oriri na China nwere oke ibu ndị China. Gbadaa ọkwa nke Japane, ị bịarute Temple Tia Per Kong (Tea Per Koom Kong Kom).
Obere nri - ma ugbu a Jalan Green Hill , otu nnukwu ebe nwere ezigbo ụlọ nri na-enweghị atụ.
Ị ga-achọpụta na gburugburu obodo bụ Ihe nlere nke nwamba.
Ihe a niile bụ n'ihi na Kuching bụ obodo feline, aha ya we mere n'aha osisi "feline anya" (Mata na-akụ). Ọ bụ ezie na o yikarịrị - site na okwu ndị India "kochin" ("Port"), n'ihi na obodo bụ ọdụ ụgbọ mmiri dị mkpa. Ma, nwamba na-akpata nwamba, anyị achọghị ịma. N'agbanyeghị, n'obodo ahụ dị ọbụna Ebe ngosi nka . Myhụnanya!
N'ezie, nke a abụghị naanị ebe ngosi nka n'obodo, a ka dị Museumlọ Akwụkwọ Moskie China, Ebe Mmanụ Alakụba Alakụba . Ma ị ka mara mma ụlọ akwụkwọ na ogige. Gbaa mbọ leta leta Quers nkeji iri na ise, okporo ụzọ nke ọkwa na ndị India - Enwere isi nke obodo colonial obodo echekwara.
O nwere ike iburu na Kuching bụ otu n'ime obodo mara mma na ndịda ọwụwa anyanwụ Eshia. Na "mmiri" City Malaysia, ọ bụrụ na ikwere na mmekọrịta. Mana ọ gaghị ewe iwe onye ọ bụla, malaysia niile na-ezo, na ọ kwesịghị iguzo n'ụzọ nke obodo a mara mma.